Pec_peleti

Grijanje na pelete

Grijanje i kaminske peći na pelete

Kada govorimo o grijanju na pelete, govorimo o ekološki vrlo prihvatljivom obliku grijanja.

Kada govorimo o grijanju na pelete, govorimo o ekološki vrlo prihvatljivom obliku grijanja. Naime, peleti, koji služe kao gorivo, znatno manje onečišćuju zrak, budući da su CO2 neutralni te spadaju u obnovljive izvore energije. Cijena im je u odnosu na konvencionalne energente (nafta, plin, ugljen, lož ulje i sl.) puno stabilnija. Proizvodnja peleta u EU konstantno raste, te se predviđa rast sa 9 milijuna tona u 2014. na 15 milijuna tona godišnje do 2020. godine. S druge strane, peći na pelete pružaju puno veći komfor u odnosu na obične peći (bilo na kruta goriva ili lož ulje) te se, s obzirom na kaloričnost peleta, mogu postići uštede grijanja i do 30%, tako da povrat investicije iznosi samo nekoliko godina.

 
Što su to peleti?
 
Ovdje govorimo o drvenim peletima, a to su zapravo proizvodi valjkastog oblika promjera 6-8 mm i duljine od 10 – 30 mm, proizvedeni od prešanog usitnjenog drveta ili piljevine. Peleti se proizvode pod izrazito visokim pritiskom uslijed čega se podiže temperatura drveta te tako nastaje prirodno ljepilo koje zadržava dobiveni oblik peleta. Slično peletima postoje i briketi, napravljeni po istom principu samo što su dimenzijama veći, kao npr. cjepanica drva. Peleti i briketi spadaju u drvenu biomasu (živuća ili donedavno živuća materija biljnog ili životinjskog porijekla koja se može koristiti kao gorivo ili u industrijskoj proizvodnji), a to su zapravo ostaci i otpad nastao pri piljenju, brušenju i sl. Iako, danas postoje postrojenja koja i svježe, "novo" drvo pretvaraju u pelete.
 
Peći na pelete
 
Upotreba peleta rasprostranjena je u gotovo svim granama gospodarstva i segmentima života gdje je potrebno grijanje. Od industrije (različita postrojenja na biomasu) i poljoprivrede (termogeni za zagrijavanje plastenika) do malih kućnih kotlovnica za centralno grijanje te kaminskih ukrasnih peći koje možete postaviti u svoj dnevni boravak.
 
Ovaj put koncentrirat ćemo se na ove potonje, kaminske peći na pelete.
 
Kaminske peći na pelete možemo podijeliti u dvije skupine:
-zračne  (pomoću ventilatora upuhuju topli zrak u prostor u kojem se nalaze)
-vodene (sa ugrađenom cirkulacijskom crpkom i ekspanzijskom posudom čine mali sustav za centralno grijanje).
 
 
Zračne kaminske peći na pelete, prilično jednostavnog, modernog oblika i dizajna, imaju u sebi ugrađen spremnik za pelete zapremnine od 15-20 kg, ovisno o modelu. Spajaju se na dimnjak promjera Ø 80 ili direktno u zid ako okolnosti i mogućnosti dozvoljavaju. Potpuno su automatizirane te zahtijevaju vrlo malo održavanja. Budući da nakon izgaranja peleta ostaje vrlo malo pepela, čišćenje je svedeno na minimum. Jedan spremnik peleta može trajati i 24h, ovisno o izolaciji objekta te naravno režimu grijanja koji koristimo (pomoću upravljačke elektronike možemo podesiti željenu temperaturu prostora). Sve su to faktori o kojima ovisi potrošnja peleta. Ovdje također treba spomenuti i samu kvalitetu peleta.
 
Princip rada ovih peći vrlo je jednostavan. Jednom kad sipamo pelete u spremnik, one putem ugrađenog dozatora padaju u ložište gdje sagorijevaju i pritom stvaraju toplinu, koju pomoću ugrađenog ventilatora peć ispuhuje u prostor koji želimo grijati. Samo paljenje peleta vrši se putem električnog grijača kojeg kontrolira upravljačka elektronika na vrhu peći. Sagorijevanje je osim električnim grijačem, potpomognuto i posebnim ventilatorom koji je zadužen za dovod svježeg zraka i tako se povećava učinkovitost peći.
 
Ove peći najčešće dolaze u snagama od 6 do 10kW što u kubikaži znači 100 m³ u slučaju  6 kW odnosno 250m³ u slučaju 10 kW (preneseno u kvadraturu, s prosječnom visinom prostora od 2.5m, to bi iznosilo otprilike 40 m² sa 6 kW peći odnosno 100m² sa 10 kW peći grijanog prostora). Visina im se kreće otprilike 80-90 cm, a dužina i širina otprilike od 45 – 60 cm. Težina im može varirati ovisno o debljini i kvaliteti kotlovskog čelika. Najčešće je to oko 100-120 kg. Kako smo već prije spomenuli, rad peći je automatiziran, pa tako u većini slučajeva, peć možete podesiti na određenu temperaturu, možete podesiti vrijeme uključivanja peći (ako ste npr. na poslu i ne želite da vas dočeka hladan stan), upravljati možete i daljinskim upravljačem  i sl.
 
Na istom principu rade i vodene kaminske peći na pelete. Razlika je u tome što osim što griju prostor u kojem se nalaze (kao obična peć), ostali neiskorišteni dio topline šalju putem vode u radijatore. Ove peći izgledaju gotovo isto kao i zračne samo što nemaju rešetke za upuhivanje zraka, većih su dimenzija te dolaze u većim snagama. U sebi imaju ugrađenu cirkulacijsku pumpu i ekspanzijsku posudu, imaju integrirani spremnik za vodu koju griju, spremnik za pelete (zapremnine od 25 do 35 kg), ventilator ispušnih plinova te upravljačku elektroniku kojom se upravlja cijeli proces grijanja peći. Velika prednost kod tih peći je da ne morate imati kotlovnicu u podrumu, već ih možete staviti u svoj dnevni boravak s obzirom da imaju staklena prozirna vrata (iako, postoje i modeli namijenjeni baš za kotlovnicu bez stakla te ne griju prostor oko sebe već samo vodu za radijatore) te ih jednostavno ugradite i integrirate sa sustavom radijatora. S jedne strane imate onaj poznati vizualni i osjetilni ugođaj topline kad vidite vatru u ložištu dok s druge strane grijete cijeli stan ili kuću na svim razinama, a u podrumu ste si osigurali višak slobodnog prostora koji možete iskoristiti za nešto drugo. Vodene kaminske peći dolaze u snagama od 12 - 30 kW što znači da mogu grijati i kubikaže do 600m³ (cca 250 m²). Visina im se kreće oko 100 cm, dok im se dužina i širina kreću otprilike od 50 do 70 cm. Težina također ovisi o kvaliteti kotlovskog čelika te se kreće otprilike od 150 do 215 kg.
 
Ekološki aspekt peći na pelete i komfor njihova korištenja svakako su njihova prednost u odnosu na ostale načine grijanja. Skladištenje gotovih peleta u zaštitnoj ambalaži čišće je  i jednostavnije od cijepanja drva te zahtijeva manje prostora i vremena. Jednom kad sipate vreću peleta u spremnik peći, slijedećih 12-24h ne morate brinuti o ponovnom doziranju.  Danas postoje i sustavi doziranja iz samog spremišta peleta tako da cijeli proces, od skladišta do grijanja, može biti u potpunosti automatiziran pa vam je u tom slučaju jedina briga osigurati dovoljnu količinu peleta prije sezone grijanja.
 
Iskoristivost ovih peći iznosi više od 90% a pridodamo li tome veliku kaloričnost peleta (dok drvo ima kalorijsku vrijednost od 4,4 kW/kg uz 15% vlažnosti na 18 mjeseci sušenja, pelet ima 5,2 kW/kg) te bogatstvo naše države drvenom biomasom, onda ovdje vidimo veliku prednost tavog načina grijanja i dobrobit ne samo za okoliš i kućni budžet već i za lokalnu ekonomiju.